Poslovne vesti - Hrvatska

Inozemni dug 46,4 milijarde eura, banke se razdužuju

Ukupni vanjski dug svih sektora pada već treći mjesec uzastopce pa je zaključno s kolovozom iznosio 46,37 milijarde eura, objavila je Hrvatska narodna banka.

U svibnju je bio na najvišoj razini kad smo dugovali 47,62 milijarde eura, pa se Hrvatska u inozemstvu razdužila do kolovoza za 1,2 milijarde eura.

Ipak, na godišnjoj razini imamo dug viši za 1,1 posto nego u kolovozu 2010., ali treba istaknuti usporavanje rasta inozemnog duga. U pozadini smanjenja je razduživanje bankarskog sektora koji je smanjio dug na 10,82 milijarde eura, sa svibanjskih 12 milijardi.

U suprotnom smjeru, dakle na rast vanjskoga duga, najviše je utjecao sektor privatnih poduzeća čiji je dug na kraju kolovoza iznosio 11,1 milijardu eura. Inače, kategorija kojoj pripadaju i privatne tvrtke u zadnjem će tromjesečju morati vratiti 2,24 milijarde eura duga, a poslovne banke očito nisu zainteresirane za reprogram ili refinanciranje jer su u trendu smanjivanja aktive iz inozemstva. One će morati vratiti nešto više od milijardu eura do kraja prosinca.

Država nema velikih otplata, odnosno u zadnjem tromjesečju inozemnim ulagačima treba vratiti tek 171 milijun eura, ali i ne pokazuje želju za razduživanjem. Njezin se dug u zadnja četiri mjeseca kreće oko 6,9 milijardi eura. Javni sektor dužan je otprilike 14,38 milijardi eura, pri čemu se u četiri mjeseca smanjio za svega 100 milijuna eura.

Inozemni dug javnih trgovačkih društava narastao je na 5,9 milijardi kuna, ili samo za 0,1 posto u odnosu na kraj 2010. Do kraja godine očekuje se stagnacija inozemnog duga s obzirom da država više nije izlazila na inozemna tržišta, da je rast bankarskih kredita i dalje razmjerno blag, a domaća potražnja slaba. Zbog formiranja nove vlade ne očekuje se novi izlazak na inozemna tržišta ni u prvom tromjesečju 2012.

No, bez obzira što vjerojatno neće biti značajnijeg zaduživanja, odnos BDP-a i inozemnog duga bit će nepovoljan pa bi, prema predviđanjima Raiffeisen banke, udjel vanjskog duga u BDP-u mogao dosegnuti 103,4 posto, prvenstveno zbog slabog širenja ekonomije.